This is an old revision of the document!
SQL
SQL (Structured Query Language) je programski jezik koji se koristi za spremanje i procesiranje informacija u relacijskim bazama podataka. Relacijske baze podataka pohranjuju podatke u tablicama, gdje su redovi tablice n-torke (1 redak - 1 relacija), dok su stupci atributi relacija koje sve relacije u tablici posjeduju.
Korisnici:
| KorisnikID | Prezime | Ime | Adresa | Grad |
|---|---|---|---|---|
| 1 | Anić | Ana | Branimirova 5 | Zagreb |
| 2 | Markić | Marko | Ulica J.J. Strossmayera 6 | Osijek |
| 3 | Larić | Lara | Ilica 15 | Zagreb |
| 4 | Ivić | Ivo | Kalelarga 3 | Zadar |
| 5 | Ivić | Ivo | Laginjina 7 | Zagreb |
SQL upiti
SQL upiti (eng. queries) strukturirane su SQL naredbe kojima se upravlja podatcima relacijske baze podataka. Izvršavaju se radi dohvata, izmjene ili stvaranja novih podataka. SQL podržava četiri osnovne operacije nad podatcima, a to su čitanje (SELECT), izmjena (UPDATE), stvaranje (INSERT), i brisanje (DELETE). Ime operacije piše se odmah na početku upita. Svaka se operacija može izvršiti nad jednom ili više tablica unutar iste baze podataka. Zato se nakon odabira željene operacije u upitu dodaje naredba FROM u kojoj navodimo točno nad kojim tablicama izvodimo upit. Ako ne želimo izvesti upit nad cijelom tablicom, već samo nad nekim podatcima koji zadovoljavaju određeni uvjet, tad koristimo naredbu WHERE <uvjet>. Uvjeta može biti proizvoljno mnogo, a međusobno ih povezujemo logičkim operatorima (AND, OR).
SQL je case-insensitive, dakle velika i mala slova interpretiraju se jednako (osim kod stringova). Uobičajena je praksa pisati ključne riječi velikim slovima, a imena atributa malim slovima ili velikim početnim slovom.
SELECT
SELECT naredba koristi se da dohvat podataka iz tablice bez njihovog mijenjanja. Odaberimo korisnike koji se zovu “Ivo” i prezivaju “Ivić”. Oznaka za sve podatke je *.
SELECT * FROM Korisnici WHERE Ime = "Ivo" AND Prezime="Ivić"
| KorisnikID | Prezime | Ime | Adresa | Grad |
|---|---|---|---|---|
| 4 | Ivo | Ivić | Kalelarga 3 | Zadar |
| 5 | Ivo | Ivić | Laginjina 7 | Zagreb |
Možemo odabrati i samo pojedinačne podatke. Primjerice, odaberimo samo imena i prezimena ljudi koji žive u Zagrebu.
SELECT Ime, Prezime FROM Korisnici WHERE Grad = "Zagreb"
^Ime ^Prezime ^
| Anić | Ana |
| Larić | Lara |
| Ivo | Ivić |
Primijetimo da su se podatci naveli onim redom kojim su zadani u upitu, a ne onim kojim su u tablici.
UPDATE
UPDATE naredba koristi se kad želimo izmijeniti određeni podatak u tablici. Primjerice, promijenimo adresu Ane Anić u Branimirova 50.
UPDATE Korisnici SET adresa = "Branimirova 50" WHERE KorisnikId = 1 ;
Primijetimo oznaku kraja naredbe (;). Naravno, mogli smo staviti i bilo koji drugi uvjet koji ta relacija zadovoljava (po imenu, prezimenu, adresi…), no nekako je uobičajeno koristiti ID jer je on u pravilu nepromjenjiv.
Rezultat je promijenjena n-torka:
| 1 | Anić | Ana | Branimirova 50 | Zagreb |
INSERT
INSERT naredba koristi se za umetanje novih podataka u tablicu. Npr ako želimo unijeti novog korisnika, to ćemo napraviti na ovaj način:
INSERT INTO Korisnici VALUES ('6', 'Marić', 'Marija', 'Ulica Ivana pl. Zajca 2', 'Split');
Naravno, u stvarnosti se ID nikada ne unosi direktno, već je zadatak baze podataka da generira jedinstven identifikator za svaki nov podatak. Ako nakon ove naredbe izvedemo
SELECT * FROM Korisnici
Dobili smo:
| KorisnikID | Prezime | Ime | Adresa | Grad |
|---|---|---|---|---|
| 1 | Anić | Ana | Branimirova 5 | Zagreb |
| 2 | Markić | Marko | Ulica J.J. Strossmayera 6 | Osijek |
| 3 | Larić | Lara | Ilica 15 | Zagreb |
| 4 | Ivićo | Ivo | Kalelarga 3 | Zadar |
| 5 | Ivić | Ivo | Laginjina 7 | Zagreb |
| 6 | Marić | Marija | Ulica Ivana pl. Zajca 2 | Split |
DELETE
DELETE naredba koristi se za brisanje određene relacije. Recimo da želimo obrisati n-torku za Laru Larić. To ćemo izvesti na ovaj način:
DELETE FROM Korisnici WHERE Ime = 'Lara' AND PREZIME = 'Laric' ;
Unutar baze podataka nalaze se podatci namijenjeni korisnicima, ali s njima su i osjetljivi podatci kojima bi samo administratori baza i drugi entiteti viših razina prava trebali imati pristup. Isto tako, neke podatke korisnik smije samo čitati, ali ih nikako se ne smije mijenjati. Na primjer, u slučaju baze podataka jedne banke, svaki korisnik smije vidjeti samo stanje svojeg računa, ali to isto stanje ne smije mijenjati. Važno je ispravno ograničiti mogućnosti i akcije korisnika različitih razina privilegija. Ne smijemo se pouzdati u to da korisnici baze podataka neće pokušati napraviti nešto nedozvoljeno, već baza mora imati implementirana dovoljno stroga ograničenja koja će prepoznati spriječiti svaki pokušaj neovlaštene akcije.