SQL

SQL (Structured Query Language) je jezik koji se koristi za spremanje i procesiranje informacija u relacijskim bazama podataka. Relacijske baze podataka pohranjuju podatke u tablicama, gdje su redovi tablice n-torke (1 redak - 1 relacija), dok su stupci atributi koje sve relacije u tablici posjeduju.
Pretpostavimo da u bazi podataka postoji tablica Korisnici:

KorisnikID Prezime Ime Adresa Grad
1 Anić Ana Branimirova 5 Zagreb
2 Markić Marko Ulica J.J. Strossmayera 6 Osijek
3 Larić Lara Ilica 15 Zagreb
4 Ivić Ivo Kalelarga 3 Zadar
5 Ivić Ivo Laginjina 7 Zagreb


SQL upiti

SQL upiti (eng. queries) strukturirane su SQL naredbe kojima se upravlja podatcima relacijske baze podataka. Izvršavaju se radi dohvata, izmjene ili stvaranja novih podataka. SQL podržava četiri osnovne operacije nad podatcima, a to su čitanje (SELECT), izmjena (UPDATE), stvaranje (INSERT), i brisanje (DELETE). Ime operacije piše se odmah na početku upita. Svaka se operacija može izvršiti nad jednom ili više tablica unutar iste baze podataka. Zato se nakon odabira željene operacije u upitu dodaje naredba FROM u kojoj navodimo točno nad kojim tablicama izvodimo upit. Ako ne želimo izvesti upit nad cijelom tablicom, već samo nad nekim podatcima koji zadovoljavaju određeni uvjet, tad koristimo naredbu WHERE <uvjet>. Uvjeta može biti proizvoljno mnogo, a međusobno ih povezujemo logičkim operatorima (AND, OR).

SQL je case-insensitive, dakle velika i mala slova interpretiraju se jednako (osim u znakovnim nizovima). Uobičajena je praksa pisati ključne riječi velikim slovima, a imena atributa malim slovima ili velikim početnim slovom.


SELECT naredba koristi se za dohvat podataka iz tablice bez njihovog mijenjanja. Odaberimo korisnike koji se zovu “Ivo” i prezivaju “Ivić”. Oznaka za sve podatke je *.

SELECT * FROM Korisnici 
WHERE Ime = "Ivo" AND Prezime="Ivić"

Dobili smo:

KorisnikID Prezime Ime Adresa Grad
4 Ivić Ivo Kalelarga 3 Zadar
5 Ivić Ivo Laginjina 7 Zagreb

Možemo odabrati i samo pojedinačne podatke. Primjerice, odaberimo samo imena i prezimena ljudi koji žive u Zagrebu.

SELECT Ime, Prezime 
FROM Korisnici 
WHERE Grad = "Zagreb"

Rezultat izgleda ovako:

Ime Prezime
Anić Ana
Larić Lara
Ivo Ivić

Primijetimo da su se podatci naveli onim redom kojim su zadani u upitu, a ne onim kojim su u tablici.


UPDATE naredba koristi se kad želimo izmijeniti određeni podatak u tablici. Primjerice, promijenimo adresu Ane Anić u Branimirova 50.

UPDATE Korisnici
SET adresa = "Branimirova 50"
WHERE KorisnikID = 1 ;

Primijetimo oznaku kraja naredbe (;). Naravno, mogli smo staviti i bilo koji drugi uvjet koji ta n-torka zadovoljava (po imenu, prezimenu, adresi…), no uobičajeno je koristiti ID jer je on u pravilu nepromjenjiv.

Izvršenjem gornje naredbe je prethodna n-torka (u kojoj je Anina adresa bila Branimirova 5) prebrisana ovom:

1 Anić Ana Branimirova 50 Zagreb




INSERT naredba koristi se za umetanje novih podataka u tablicu. Ako želimo unijeti novog korisnika, to ćemo napraviti na ovaj način:

INSERT INTO Korisnici VALUES
('6', 'Marić', 'Marija', 'Ulica Ivana pl. Zajca 2', 'Split');

Naravno, u stvarnosti se ID nikada ne unosi direktno, već je zadatak baze podataka da generira jedinstven identifikator za svaki nov podatak. Ako nakon ove naredbe izvedemo

SELECT * FROM Korisnici

Dobili smo:

KorisnikID Prezime Ime Adresa Grad
1 Anić Ana Branimirova 5 Zagreb
2 Markić Marko Ulica J.J. Strossmayera 6 Osijek
3 Larić Lara Ilica 15 Zagreb
4 Ivićo Ivo Kalelarga 3 Zadar
5 Ivić Ivo Laginjina 7 Zagreb
6 Marić Marija Ulica Ivana pl. Zajca 2 Split




DELETE naredba koristi se za brisanje određene relacije. Recimo da želimo obrisati n-torku za Laru Larić. To ćemo izvesti na ovaj način:

DELETE FROM Korisnici
WHERE Ime = 'Lara' AND PREZIME = 'Laric' ;

Unutar baze podataka nalaze se podatci namijenjeni korisnicima, ali s njima su i osjetljivi podatci kojima bi samo administratori baza i drugi entiteti viših razina prava trebali imati pristup. Isto tako, neke podatke korisnik smije samo čitati, ali ih nikako se ne smije mijenjati. Uzmimo za primjer bazu podataka neke banke. Svaki korisnik smije vidjeti stanje samo svojeg svojeg računa, a ostalima ne bi smio imati pristup. Administrator baze podataka smije vidjeti stanja računa svih korisnika. Niti korisnik banke niti administrator ne smiju mijenjati stanje računa. Zato baze podataka implementiraju različita ograničenja kojima će spriječiti da korisnik radi nedozvoljene akcije. Ne smijemo se pouzdati u to da korisnici baze podataka neće pokušati napraviti nešto nedozvoljeno, već baza mora imati implementirana dovoljno stroga ograničenja koja će prepoznati i spriječiti svaki pokušaj neovlaštene akcije.

Izvori

[1] https://aws.amazon.com/what-is/sql/
[2] https://www.dofactory.com/sql/syntax