Differences
This shows you the differences between two versions of the page.
| Both sides previous revisionPrevious revisionNext revision | Previous revision |
| xss_napadi [2023/12/07 16:14] – kresimir | xss_napadi [2026/06/11 14:56] (current) – Uvod prepravljen mbunic |
|---|
| ====XSS napadi==== | ====XSS napadi==== |
| |
| **XSS (Cross-site scripting)** tip je napada uključenja u kojem napadač ubacuje malicioznu skriptu u web stranicu koju korisnici smatraju povjerljivom. U najranijim verzijama napada fokus napadača bila je krađa podataka cross-site zahtjevima, odnosno zahtjevima koji idu preko više stranica. Od tada je evoluirao te obuhvaća uključenje bilo kakvog sadržaja u web stranicu.\\ | **XSS (Cross-site scripting)** je vrsta napada u kojem napadač ubacuje zlonamjerni sadržaj (payload) u odgovor web aplikacije koji se poslužuje korisnicima. Napad se izvršava na klijentskoj strani, unutar preglednika žrtve. Payload je najčešće zlonamjeran JavaScript kôd, ali može sadržavati i HTML, CSS, SVG ili druge tehnologije koje omogućuju izvršavanje ili prikaz zlonamjernog sadržaja. Jedan od najčešćih ciljeva je krađa korisničkih kolačića ili sjednice (session tokena) te njihova eksfiltracija slanjem zahtjeva s ukradenim podatcima na drugu stranicu pod kontrolom napadača. Nakon toga, napadač često može koristiti ukradenu sjednicu te pristupiti stranici koristeći žrtvin račun.\\ |
| Funkcionira tako da se korisniku neke web stranice u odgovoru na njegov zahtjev vraća maliciozan | |
| JavaScript kôd, najčešće u obliku klijentske skripte. Nakon njegova izvršenja napadač ima potpunu kontrolu | Ranjivost se najčešće temelji na neadekvatnim procedurama validacije, pročišćavanja ili enkodiranja unosa nad kojim korisnici imaju kontrolu prije njihovog prikaza u pregledniku. Napadač može zlonamjeran unos pohraniti na samom poslužitelju te ga tako učiniti perzistentnim. U tom slučaju poslužitelj naknadno poslužuje odgovore koji sadrže zlonamjerni sadržaj korisnicima pri određenim zahtjevima. Također, napadač može zlonamjeran unos prenijeti putem URL parametara linka koji šalje žrtvi. Tada se payload uključuje u odgovor aplikacije i izvršava u pregledniku žrtve nakon što žrtva pristupi legitimnoj stranici preko linka poslanog od napadača. XSS je jedan od najčešćih web napada. |
| nad korisnikovim interakcijama na toj stranici. Ovo je vrlo raširen tip napada. Svaki dio web stranice u | |
| kojemu se traži korisnički unos potencijalno je ranjiv ako nema dobre procedure validacije i pročišćavanja unosa. | |
| |
| //Reflected XSS (Non-Persistent//) je tip napada u kojem se podatci koje je unio korisnik u HTTP zahtjev odmah vrate preko odgovora na taj isti zahtjev. Stranica vrati podatke bez da je ikako provjerila jesu li ti podatci sigurni za korištenje te je iz tog razloga ranjiva. Podatci se u pravilu nigdje ne pohranjuju, već ostaju u pregledniku tog korisnika te je zato drugi naziv Non-Persistent. | //Reflected XSS (Non-Persistent//) je tip napada u kojem se podatci koje je unio korisnik u HTTP zahtjev odmah vrate preko odgovora na taj isti zahtjev. Stranica vrati podatke bez da je ikako provjerila jesu li ti podatci sigurni za korištenje te je iz tog razloga ranjiva. Podatci se u pravilu nigdje ne pohranjuju, već ostaju u pregledniku tog korisnika te je zato drugi naziv Non-Persistent. |
