| Both sides previous revisionPrevious revisionNext revision | Previous revision |
| ssti [2023/10/27 11:04] – katarina | ssti [2023/11/20 12:12] (current) – external edit 127.0.0.1 |
|---|
| ====SSTI==== | ====SSTI==== |
| **SSTI (Server Side Template Injection)** je ranjivost do koje dolazi kada je napadač u mogućnosti iskoristiti sintaksu predloška web aplikacije kako bi umetnuo zlonamjerni teret koji će se izvesti na poslužitelju u obrazac. | **SSTI (Server Side Template Injection)** je ranjivost do koje dolazi kada napadač iskorištava sintaksu predloška web aplikacije kako bi u obrazac umetnuo zlonamjerni teret koji će se izvesti na poslužitelju. |
| | Generatori predložaka (eng. //template engines//) su dizajnirani za generiranje web stranica kombiniranjem fiksnih predložaka s promjenjivim podatcima. Do SSTI-a dolazi kada je korisnički unos nije poslan kao podatak, već je konkateniran direktno u predložak. Ovakav pristup dopušta napadačima da ubacuju proizvoljne naredbe kako bi manipulirali generatorom predložaka, što im često omogućava preuzimanje kontrole nad cijelim poslužiteljem. |
| Generatori predložaka (eng. template engines) su dizajnirani za generiranje web stranica kombiniranjem fiksnih predložaka s promjenjivim podatcima. Do SSTI-a dolazi kada je korisnički unos konkateniran direktno u predložak, umjesto poslan kao podatak. Ovakav pristup dopušta napadačima da injektiraju arbitrarne upute kako bi manipulirali generatorom predložaka, što im često omogućava da preuzmu kontrolu nad cijelim poslužiteljem. | |
| |
| ===Detekcija ranjivosti i prikupljanje informacija=== | ===Detekcija ranjivosti i prikupljanje informacija=== |
| Da bi se detektirala SSTI ranjivost na poslužitelju, treba uočiti razlike između odgovora na očekivane podatke i odgovora na bilo koji dani teret. Ukoliko poslužitelj u nekom trenutku vrati grešku, lako je otkriti da je ranjiv te čak i pomoću kojeg generatora predložaka je izveden. Još jedan od pokazatelja ranjivosti je nereflektirani ili nepotpuno reflektirani podatak za kojeg se očekuje da će ga poslužitelj reflektirati. | Da bi se detektirala SSTI ranjivost na poslužitelju, treba uočiti razlike između odgovora na očekivane podatke i odgovora na bilo koji dani teret. Ako poslužitelj u nekom trenutku vrati grešku, lako je otkriti da je ranjiv te čak i s pomoću kojeg generatora predložaka je izveden. Još jedan od pokazatelja ranjivosti je nereflektirani ili nepotpuno reflektirani podatak za kojeg se očekuje da će ga poslužitelj reflektirati. |
| |
| Jedan od osnovnih pristupa otkrivanju ovakve ranjivosti je zbunjivanje predloška (eng. template fuzzing) umetanjem nizova posebnih znakova često korištenih u predlošku, npr. "${{<%[%'"}}%\". Kako bi se ovakva ranjivost lakše razlikovala od obične XSS ranjivost, preporuča se umetanje jednostavnih matematičkih operacija u izraze predloška, npr. "${{2+2}}". | Jedan od osnovnih pristupa otkrivanju ovakve ranjivosti je zbunjivanje predloška (eng. //template fuzzing//) umetanjem nizova posebnih znakova često korištenih u predlošku, npr. |
| | **%%${{<%[%'"}}%\ %%** |
| |
| Nakon što je identificiran potencijal za SSTI ranjivost na poslužitelju, potrebno je identificirati korišteni generator predložaka. Iako je broj potencijalnih jezika velik, svi koriste sličnu sintaksu specifično dizajniranu da ne interferira s HTML znakovima. | Kako bi se ovakva ranjivost lakše razlikovala od obične XSS ranjivosti, preporučuje se umetanje jednostavnih matematičkih operacija. Potrebno je identificirati koji je generator predložaka korišten. To se ostvari isprobavanjem različitih predložaka dok neki od njih ne vrati smislen rezultat. Iako je broj potencijalnih jezika velik, svi koriste sličnu sintaksu dizajniranu da ne interferira s HTML znakovima, primjerice: |
| | <code> |
| | {{7*7}} |
| | ${7*7} |
| | <%= 7*7 %> |
| | ${{7*7}} |
| | #{7*7} |
| | *{7*7} |
| | </code> |
| |
| Ukoliko poslužitelj ne vrati pogreške pri osnovnim pokušajima otkrivanja ranjivosti, potrebno je testirati razne jezično-specifične terete i promatrati njihovu interpretaciju na generatoru predložaka. Uobičajen način izvođenja ovake diferencijacije je umetanje jednostavnih matematičkih operacija koristeći sintaksu različitih jezika uz promatranje uspješnosti izvođenja. | Jednom kad je generator predložaka poznat, potrebno je pročitati dokumentaciju predloška kako bi se otkrio najefikasniji pristup napadu. Ključna poglavlja uključuju osnovnu sintaksu, sigurnost, listu ugrađenih metoda, funkcija, filtera i varijabli te ekstenzija i/ili plugina. Također je potrebno istražiti okolinu kako bi se otkrilo čemu sve imamo pristup te pronaći objekte u aplikaciji te informacije koje sadrže. |
| | |
| Jednom kad je generator predložaka poznat, potrebno je pročitati dokumentaciju predloška kako bi se otkrio naefikasniji pristup napadu. Ključna poglavlja ukljčuju osnovnu sintaksu, sigurnost, listu ugrađenih metoda, funkcija, filtera i varijabli te ekstenzija i/ili plugina. Također je potrebno istražiti okolinu kako bi se otrkilo čemu sve imamo pristup te pronaći objekte u aplikaciji te informacije koje sadrže. | |
| | |
| {{ ::ssti_dec_tree.png?nolink&600 |Primjer stabla odluke za otkrivanje jezika i generatora predložaka u pitanju}} | {{ ::ssti_dec_tree.png?nolink&600 |Primjer stabla odluke za otkrivanje jezika i generatora predložaka u pitanju}} |
| |
| ===Napad=== | ===Napad=== |
| Nakon što su prikupljene sve potrebne informacije o aplikaciji, moguće je napasti web aplikaciju tradicionalnim metodama penetracijskog testiranja, npr. injekcija predloška za arbitrarnu izradu objekata ili čitanje/pisanje u datotekama, kako bi se otkrila ranjivost svake pojedine funkcije. Dan je jednostavni primjer ranjivog koda: | Nakon što su prikupljene sve potrebne informacije o aplikaciji, moguće je napasti web aplikaciju ubacivanjem predloška za izradu objekata ili čitanje/pisanje u datotekama kako bi se otkrila ranjivost svake pojedine funkcije. Dan je jednostavni primjer ranjivog koda: |
| <code>$output = $twig->render("Dear " . $_GET['name']);</code> | <code> $output = $twig->render("Dear " . $_GET['name']); </code> |
| |
| U primjeru, dio predloška se generira dinamički putem GET parametra „name“. S obzirom na to da se sintaksa evaluira na poslužitelju, napadač može postaviti SSTI teret u parametar „name“:\\ | U primjeru se dio predloška generira dinamički putem GET parametra //name//. S obzirom na to da se sintaksa evaluira na poslužitelju, napadač može postaviti SSTI teret u taj parametar:\\ |
| <code>http://vulnerable-website.com/?name={{bad-stuff-here}}</code> | <code>http://vulnerable-website.com/?name={{bad-stuff-here}}</code> |
| |
| {{ ::ssti_lab.png?nolink&600 | Labos}} | {{ ::ssti_lab.png?nolink&600 | Labos}} |
| | |
| Cilj nam je pomoću SSTI napada izmjeniti naše ime, a možda i doći do nekih zgodnih podataka. | Cilj nam je s pomoću SSTI napada izmijeniti svoje ime, a možda i doći do nekih zgodnih podataka. |
| Prvo što radimo je bacamo matematičke jednadžbe u polje zaunos teksta kako bismo otkrili predložak, odnosno HTML dokument koji sadrži varijable. U polje unosimo: | Prvo unosimo matematičke jednadžbe u polje za unos teksta kako bismo otkrili predložak, odnosno HTML dokument koji sadrži varijable. U polje unosimo |
| <code>{{7*7}}</code> | **%%{{7*7}}%%** i zatim gledamo kako će se interpretirati u predlošku.\\ |
| ...i zatim gledamo kako će se interpretirati u predlošku.\\ | |
| {{ ::ssti_lab2.png?nolink&600 |}} | {{ ::ssti_lab2.png?nolink&600 |}} |
| Aplikacija izračunava brojeve dane arbitrarnom matematičkom jednadžbom i vraća ih kao naše ime. Sad kad znamo koji predložak HTML-a se koristi pa u dvostrukim vitičastim zagradama možemo slati i kompleksnije komande. Idemo sad probati doći do informacija o sustavu na kojem se nalazi aplikacija te o tehnologijama koje ju pokreću. Šaljemo komandu: | Aplikacija izračunava brojeve dane jednadžbom i vraća ih kao naše ime. Budući da se naredba 7*7 izvršila, znamo da se koristi predložak sa dvostrukim vitičastim zagradama pa možemo stranici poslati kompleksnije naredbe. Pokušajmo doći do informacija o sustavu na kojem se nalazi aplikacija.\\ |
| <code>{{"foo".__class__.__base__.__subclasses__()[182] | Krećemo s nečim jednostavnim te zasad samo pokušajmo **%%{{"foo"}}%%** . |
| | Vidimo da se string prepoznao jer smo dobili odgovor "Hello foo". Sad pokušajmo saznati u kojem se jeziku mogu prihvatiti naredbe tako što ćemo zvati neke funkcije nad tim stringom. |
| | Ako unesemo **%%{{"foo".toUpperCase()}}%%**, naredba se neće prepoznati i nećemo dobiti odgovor. Zaključujemo da aplikacija ne prihvaća naredbe pisane u Javi. No, ako pokušamo koristiti Python sintaksu i upišemo **%%{{"foo".upper()}}%%**, dobijemo rezultat //FOO//, što znači da možemo slati naredbe u Pythonu.\\ |
| | Ono što sad želimo je doći do Pythonovog 'os' modula jer nam on omogućuje naredbe vezane uz operacijski sustav. Šaljemo naredbu: |
| | <code> |
| | {{"foo".__class__.__base__.__subclasses__()[182] |
| .__init__.__globals__['sys'].modules['os'].popen("ls").read()}}</code> | .__init__.__globals__['sys'].modules['os'].popen("ls").read()}}</code> |
| {{ ::ssti_lab3.png?nolink&600 |}} | |
| I dobivamo svašta jer je aplikacija uistinu ranjiva na SSTI napade. Vidimo da je aplikacija pisana u Python Flasku, da smo došli do naziva json paketa i da koristi Jinja predložak. | |
| |
| | Raščlanimo ju na dijelove. **%%.__class__%%** vraća klasu objekta nad kojim je funkcija pozvana (u ovom slučaju 'str'). **%%.__base__%%** traži ime bazne klase (object). **%%.__subclasses__%%** vraća listu svih potklasi od //object//. Trebamo klasu na indeksu 182 jer ona uključuje 'sys' modul, a od njega možemo doći do 'os' modula. Da bismo došli do modula, prvo moramo inicijalizirati objekt te klase (naredbe **%%.__init__%%**) i dohvatiti globalne varijable te funkcije (naredba **%%.__globals__%%**). Želimo samo 'sys' pa to navedemo u zagradi pored. 'sys' modul sadrži metodu //modules// pa ju pozovemo i navedemo da želimo 'os'. Sad možemo izvesti bilo koju funkciju iz tog modula te biramo //ls// koji pozovemo preko //popen//. Na kraju pozovemo //read()// da bismo mogli pročitati output. |
| | |
| | {{ ::ssti_lab3.png?nolink&600 |}} |
| | |
| | Na ovaj smo način izveli naredbu operacijskog sustava na udaljenom poslužitelju. U ovom slučaju to je bila ls naredba, no mogla se iskoristiti i bilo koja druga. |
| | |
| | ===Izvori==== |
| | [1]https://ssti.secure-cookie.io/\\ |
| | [2]https://book.hacktricks.xyz/pentesting-web/ssti-server-side-template-injection\\ |
| | [3]https://secure-cookie.io/attacks/ssti/ |
