User Tools

Site Tools


second_order_sqli

Differences

This shows you the differences between two versions of the page.

Link to this comparison view

Both sides previous revisionPrevious revision
Next revision
Previous revision
second_order_sqli [2026/06/18 17:37] – prerada mbunicsecond_order_sqli [2026/06/18 17:52] (current) mbunic
Line 1: Line 1:
 ====Second order SQL injection==== ====Second order SQL injection====
  
-**Second-order SQL injection** je podskup **SQL injection** ranjivosti. Iskorištavanje ove ranjivosti je kompleksnije od uobičajenog SQL injectiona, ali ju je također teže detektirati.+**Second order SQL injection** je podskup **SQL injection** ranjivosti. Iskorištavanje ove ranjivosti je kompleksnije od uobičajenog SQL injectiona, ali ju je također teže detektirati.
  
-Uobičajeni SQL injection se pojavljuje kada se korisnički unos direktno koristi za konstrukciju SQL upita, dok se second order SQL injection izvršava tako da se neki korisnički unos prvo pohrani negdje na server ili u bazu podataka, a zatim se pozivanjem neke druge funkcionalnosti, koja koristi taj pohranjeni korisnički unos, izvršava SQL injection.+Uobičajeni SQL injection se pojavljuje kada se korisnički unos direktno koristi za konstrukciju SQL upita, dok se second order SQL injection izvršava tako da se neki korisnički unos prvo pohrani negdje na poslužitelju ili u bazu podataka, a zatim se pozivanjem neke druge funkcionalnosti, koja koristi taj pohranjeni korisnički unos, izvršava SQL injection.
  
 Jednostavan primjer bila bi aplikacija u kojoj se unos iz forme za registraciju korisnika koristi u SQL upitu za dodavanje korisnika u bazu na siguran način, ali se taj unos pri kasnijem korištenju ne koristi ispravno. Jednostavan primjer bila bi aplikacija u kojoj se unos iz forme za registraciju korisnika koristi u SQL upitu za dodavanje korisnika u bazu na siguran način, ali se taj unos pri kasnijem korištenju ne koristi ispravno.
Line 11: Line 11:
 Pri registraciji napadač kao korisničko ime unosi vrijednost: Pri registraciji napadač kao korisničko ime unosi vrijednost:
  
-<code>user' or 'a' = 'a' -- </code>+<code>user' or 'a' = 'a' --  </code>
  
 čime se samo u bazi stvara novi korisnik s tim korisničkim imenom.  čime se samo u bazi stvara novi korisnik s tim korisničkim imenom. 
Line 20: Line 20:
  
 <code>  <code> 
-"UPDATE users SET password ='" + novi_password + "' WHERE username ='" + korisnicko_ime + "' and password = '" + stari_password +"'"+UPDATE users SET password = '" + novi_password + "' WHERE username = '" + korisnicko_ime + "' and password = '" + stari_password +"'"
 </code> </code>
  
Line 28: Line 28:
  
  
-<code>UPDATE users SET password = 'moj_novi_password23'  WHERE username =  'user' or 'a' = 'a' -- ' and password = 'stari_password'</code>+<code> 
 +UPDATE users SET password = 'moj_novi_password23'  WHERE username =  'user' or 'a' = 'a' -- ' and password = 'stari_password' 
 +</code>
  
-Dvije crtice (--) koje se pojavljuju u upitu su oznaka za otvaranje komentara u mnogim relacijskim bazama podataka.+Dvije crtice koje se pojavljuju u upitu su oznaka za početak komentara u mnogim relacijskim bazama podataka.
  
 <code> -- tekst nakon ove oznake se ne evaluira kao SQL upit nego se smatra komentarom </code> <code> -- tekst nakon ove oznake se ne evaluira kao SQL upit nego se smatra komentarom </code>
Line 36: Line 38:
 Radi toga se dio upita nakon pojave te oznake više ne tretira kao SQL kod, pa je zato prethodni upit ekvivalentan sljedećem:  Radi toga se dio upita nakon pojave te oznake više ne tretira kao SQL kod, pa je zato prethodni upit ekvivalentan sljedećem: 
  
-<code>UPDATE users SET password = 'moj_novi_password23'  WHERE username= 'user' or 'a' = 'a'</code>+<code>UPDATE users SET password = 'moj_novi_password23'  WHERE username = 'user' or 'a' = 'a'</code>
  
 Ovaj upit bi promijenio lozinku svih korisnika u: Ovaj upit bi promijenio lozinku svih korisnika u:
Line 75: Line 77:
 Kao prvi pokušaj iskorištavanja ranjivosti možemo probati napraviti korisnički račun kojemu će korisničko ime biti  Kao prvi pokušaj iskorištavanja ranjivosti možemo probati napraviti korisnički račun kojemu će korisničko ime biti 
  
-<code> aaa' or '1' = '1' – </code>+<code> aaa' or '1' = '1' -- </code>
  
 Nakon stvaranja korisničkog računa s ovim korisničkim imenom, vidimo da se sada unutar tablice povijesti proizvoda nalaze proizvodi svih ostalih korisnika u sustavu, kao što je prikazano na slici ispod. Nakon stvaranja korisničkog računa s ovim korisničkim imenom, vidimo da se sada unutar tablice povijesti proizvoda nalaze proizvodi svih ostalih korisnika u sustavu, kao što je prikazano na slici ispod.
Line 87: Line 89:
 Sada možemo pokušati izvršiti SQL injection, gdje će korisničko ime biti: Sada možemo pokušati izvršiti SQL injection, gdje će korisničko ime biti:
  
-<code> aaaa' UNION SELECT username, password FROM users – </code>+<code> aaaa' UNION SELECT username, password FROM users -- </code>
  
 Kako bismo dohvatili imena i lozinka korisnika iz baze. Izvršavanjem ove SQL injekcije, dobivamo error koji je prikazan na slici ispod. Kako bismo dohvatili imena i lozinka korisnika iz baze. Izvršavanjem ove SQL injekcije, dobivamo error koji je prikazan na slici ispod.
Line 110: Line 112:
 jedino znamo da se dohvaćaju svi stupci iz tablice povijest, ali ne znamo točno koliko jedino znamo da se dohvaćaju svi stupci iz tablice povijest, ali ne znamo točno koliko
  
-U sljedećem pokušaju možemo probati izvršiti SQL injection, gdje ćemo imati koristiti tri stupca u SELECT izrazu. Primjer takvog pokušaja jest stvaranje korisničkog računa s korisničkim imenom:+U sljedećem pokušaju možemo probati izvršiti SQL injection, koristećtri stupca u SELECT izrazu. Primjer takvog pokušaja jest stvaranje korisničkog računa s korisničkim imenom:
  
-<code> aaaa' UNION SELECT username,password,password FROM users – </code>+<code> aaaa' UNION SELECT username,password,password FROM users -- </code>
  
 {{second_order_6.png}} {{second_order_6.png}}
Line 122: Line 124:
 {{second_order_7.png}} {{second_order_7.png}}
  
-Sada smo uspješno izvršili SQL injection pomoću kojega smo dohvatili i prikazali korisnička imena i hasheve lozinka svih korisnika u sustavu, Možemo vidjeti da su korisnici korisnički računi koje smo stvarali za izvršavanje SQL injekcija, te da jest zadnji korisnik, korisnik s korisničkim imenom //admin//+Sada smo uspješno izvršili SQL injection pomoću kojega smo dohvatili i prikazali korisnička imena i hasheve lozinki svih korisnika u sustavu, Možemo vidjeti da su korisnici korisnički računi koje smo stvarali za izvršavanje SQL injekcija, te da jest zadnji korisnik, korisnik s korisničkim imenom //admin//
  
-Kako bi dobili njegovu lozinku, odnosno „revers“ hasha njegove lozinke, možemo iskoristiti crackstation.net, veliku bazu podataka s parovima tekstualnih vrijednosti i njihovih već izračunatih hash vrijednosti u raznim algoritmima. Unosom administratovog hash-a lozinke u crackstation, dobivamo informaciju, da se ta hash vrijednost već nalazi u crackstation bazi i da je to hash vrijednost koja se dobiva hashiranjem vrijednosti //zlocinikazna// algoritmom //sha256//.+Kako bi dobili njegovu lozinku, odnosno „revers“ hasha njegove lozinke, možemo iskoristiti crackstation.net, veliku bazu podataka s parovima tekstualnih vrijednosti i njihovih već izračunatih hash vrijednosti u raznim algoritmima. Unosom administratorovog hash-a lozinke u crackstation, dobivamo informaciju, da se ta hash vrijednost već nalazi u crackstation bazi i da je to hash vrijednost koja se dobiva hashiranjem vrijednosti //zlocinikazna// algoritmom //sha256//.
  
 {{second_order_8.png}} {{second_order_8.png}}
second_order_sqli.1781804241.txt.gz · Last modified: 2026/06/18 17:37 by mbunic

Donate Powered by PHP Valid HTML5 Valid CSS Driven by DokuWiki