Hacknite Wiki

User Tools

Site Tools

Trace: • dhcp • second_order_sqli • linux • ret2libc • business_logic • volatility3 • z3 • rsa • radare2_practical • gdb
ddrescue

Differences

This shows you the differences between two versions of the page.

Link to this comparison view

Both sides previous revisionPrevious revision
Next revision		Previous revision
ddrescue [2023/11/29 12:22] – lssddrescue [2025/12/01 11:40] (current) – external edit 127.0.0.1
Line 1: Line 1:
-GNU ddrescue je alat za spašavanje podataka s oštećenih medija. Pomoću njega se može stvoriti tzv. "slika diska" (engl. disk image) koja se može analizirati alatima poput Autopsy-a kako bi se s nje spasile datoteke.+====ddrescue==== 
 + 
 +GNU ddrescue je alat za spašavanje podataka s oštećenih medija. Uz pomoć njega se može stvoriti tzv. "slika diska" (engl. disk image) koja se može analizirati alatima poput Autopsy-a kako bi se s nje spasile datoteke.
  
 Koristi poseban algoritam kako bi maksimizirao količinu podataka koja će se obnoviti. U suštini alat prvo kopira veće blokove podataka s neoštećenih područja diska, a zatim pokušava čitati manje količine podataka s oštećenih područja.  Koristi poseban algoritam kako bi maksimizirao količinu podataka koja će se obnoviti. U suštini alat prvo kopira veće blokove podataka s neoštećenih područja diska, a zatim pokušava čitati manje količine podataka s oštećenih područja. 
Line 7: Line 9:
 1) Kopiranje (engl. copying) - u kojoj se čitaju veći blokovi podataka. Blokovi koje alat ne uspije pročitati se označuju "neskraćenima" (engl. non-trimmed). 1) Kopiranje (engl. copying) - u kojoj se čitaju veći blokovi podataka. Blokovi koje alat ne uspije pročitati se označuju "neskraćenima" (engl. non-trimmed).
  
-2) Skraćivanje (engl. trimming) - u kojoj se čitaju sektori diska s "neskraćenih" područja (sekor označuje najmanju količinu podataka koja se može pročitati odjednom).  Alat čita sektore od ruba neskraćenog bloga naprijed, do prvog sektora+2) Skraćivanje (engl. trimming) - u kojoj se čitaju sektori diska s "neskraćenih" područja (sektor označuje najmanju količinu podataka koja se može pročitati odjednom).  Alat čita sektore od ruba neskraćenog bloga naprijed, do prvog sektora
 kojeg ne može pročitati, a zatim od drugog ruba bloka unazad do prvog sektora kojeg ne može pročitati. Sektori koje alat u ovoj fazi nije uspio pročitati se označavaju lošima, a one do kojih nije ni došao se označavaju "neskupljenima" (engl. non-scraped) kojeg ne može pročitati, a zatim od drugog ruba bloka unazad do prvog sektora kojeg ne može pročitati. Sektori koje alat u ovoj fazi nije uspio pročitati se označavaju lošima, a one do kojih nije ni došao se označavaju "neskupljenima" (engl. non-scraped)
  
Line 25: Line 27:
 Zatim je potrebno na operacijskom sustavu identificirati putanju diska. To je moguće učiniti naredbom "lsblk" koja prikazuje sve dostupne uređaje. Većinom ćemo već po podacima kao što su veličina diska moći odrediti koji disk želimo obnoviti, ali za svaki slučaj možemo tu naredbu izvršiti prije i poslije povezivanja diska s računalom kako bi vidjeli koji se novi disk pojavio. Zatim je potrebno na operacijskom sustavu identificirati putanju diska. To je moguće učiniti naredbom "lsblk" koja prikazuje sve dostupne uređaje. Većinom ćemo već po podacima kao što su veličina diska moći odrediti koji disk želimo obnoviti, ali za svaki slučaj možemo tu naredbu izvršiti prije i poslije povezivanja diska s računalom kako bi vidjeli koji se novi disk pojavio.
  
-<slika lsblk>+{{lsblk2.png}}
  
-U ovom primjeru putanja do diska je /dev/sdd+U ovom primjeru putanja do diska je /dev/sde
  
 Nakon toga sve što trebamo je pokrenuti alat ddrescue. Nakon toga sve što trebamo je pokrenuti alat ddrescue.
Line 35: Line 37:
 <code> sudo ddrescue <putanja do diska> <putanja slike diska> </code> <code> sudo ddrescue <putanja do diska> <putanja slike diska> </code>
  
-<slika ovdje> +{{ddrescue2.png}}
- +
-Ispis alata prikazuje u kojoj fazi obnove  +
-Slika diska se zatim može analizirati alatom kao što je Autopsy kako bi se s njega dohvatile datoteke. +
- +
-Glavni izvor - https://www.gnu.org/software/ddrescue/manual/ddrescue_manual.html +
- +
-GNU ddrescue je alat za spašavanje podataka s oštećenih medija. Pomoću njega se može stvoriti tzv. "slika diska" (engl. disk image) koja se može analizirati alatima poput Autopsy-a kako bi se s nje spasile datoteke. +
-Koristi poseban algoritam kako bi maksimizirao količinu podataka koja će se obnoviti. U suštini alat prvo kopira veće blokove podataka s neoštećenih područja diska, a zatim pokušava čitati manje količine podataka s oštećenih područja.  +
- +
-Algoritam koji alat ddrescue koristi je sljedeći: +
- +
-1) Kopiranje (engl. copying) - u kojoj se čitaju veći blokovi podataka. Blokovi koje alat ne uspije pročitati se označuju "neskraćenima" (engl. non-trimmed). +
- +
-2) Skraćivanje (engl. trimming) - u kojoj se čitaju sektori diska s "neskraćenih" područja (sekor označuje najmanju količinu podataka koja se može pročitati odjednom).  Alat čita sektore od ruba neskraćenog bloga naprijed, do prvog sektora +
-kojeg ne može pročitati, a zatim od drugog ruba bloka unazad do prvog sektora kojeg ne može pročitati. Sektori koje alat u ovoj fazi nije uspio pročitati se označavaju lošima, a one do kojih nije ni došao se označavaju "neskupljenima" (engl. non-scraped) +
- +
-3) Skupljanje (engl. scraping) - u kojoj se pokušavaju pročitati svi sektori koji su označeni "neskupljenima", ako neke sektore ne može pročitati alat ih označi lošima.  +
- +
-4) Ponovno pokušavanje (engl. retrying)-  u kojoj se ponovno pokušavaju čitati svi sektori označeni kao lošima +
- +
-Moguće je konfigurirati ddrescue tako da odradi samo neku od ovih faza, primjerice većina obnovljivih podataka će se vjerojatno pročitati već u fazi kopiranja, a druge faze će trajati dulje, ali obnoviti manju količinu podataka.  +
-Više detalja je moguće pronaći u "manpageu" [1] +
- +
-U nastavku je opisan primjer spašavanja podataka s oštećenog prijenosnog tvrdog diska alatom ddrescue: +
- +
-Bitno je da se medij s kojeg čitamo ne mapira (engl. mount) automatski, budući da i sam proces mapiranja može izmijeniti podatke na disku. Sustavi su uglavnom konfigurirani da automatski mapiraju bilo kakav  +
-removable medij koji se priključi na računalo. Operacijski sustav Kali Linux ima forenzički način rada gdje se nikakvi diskovi ne mapiraju osim ako to korisnik izričito ne zatraži. Automatsko mapiranje diskova +
-se može isključiti i na drugim Linux distribucijama, primjerice na Ubuntu sustavima se ta opcija može isključiti kroz grafičko sučelje u postavkama (Settings manager->Removable drives and media i odznačiti sve opcije). +
- +
-Na ubuntu operacijskom sustavu mogu +
-Zatim je potrebno na operacijskom sustavu identificirati putanju diska. To je moguće učiniti naredbom "lsblk" koja prikazuje sve dostupne uređaje. Većinom ćemo već po podacima kao što su veličina diska moći odrediti koji disk želimo obnoviti, ali za svaki slučaj možemo tu naredbu izvršiti prije i poslije povezivanja diska s računalom kako bi vidjeli koji se novi disk pojavio. +
- +
-<slika lsblk> +
- +
-U ovom primjeru putanja do diska je /dev/sdd +
- +
-Nakon toga sve što trebamo je pokrenuti alat ddrescue. +
- +
-Osnovno pokretanje alata je: +
- +
-sudo ddrescue <putanja do diska> <putanja slike diska> +
- +
-<slika ovdje> +
- +
-Ispis alata prikazuje u kojoj fazi obnove  +
-Slika diska se zatim može analizirati alatom kao što je Autopsy kako bi se s njega dohvatile datoteke. +
- +
-==Izvori== +
-[1] https://www.gnu.org/software/ddrescue/manual/ddrescue_manual.html+
  
 +Ispis alata prikazuje trenutnu fazu obnove.
 +Slika diska se zatim može analizirati alatom kao što je [[Autopsy]] kako bi se s njega dohvatile datoteke.
ddrescue.1701260521.txt.gz · Last modified: 2025/12/01 11:40 (external edit)
Donate Powered by PHP Valid HTML5 Valid CSS Driven by DokuWiki